Ljudska prava se odnose na pravnu, filozofsku i političku ideju prema kojoj svako ljudsko biće samim činom rođenja, bez obzira na svoj spol, porijeklo ili državljanstvo, stiče određena neotuđiva prava.

Univerzalna su - pripadaju svakom ljudskom biću podjednako, bez diskriminacije po bilo kojem osnovu: bez obzira na pol, rasu, boju, jezik, vjeru, političko i drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost sa nacionalnom manjinom, imovinu rođenje ili dugi status.

Nedjeljiva su – jednakog su značaja i međusobno zavisna.

Neotuđiva su - nerazdvojiva su od pojedinca.

Ljudska prava su uslov slobode, mira i pravde u svijetu. Zasnovana su na ideji jednakopravnosti, tolerancije i solidarnosti. Temelj i cilj poštovanja i zaštite ljudskih prava je – ljudsko dostojanstvo.

„Sva ljudska bića rađaju se jednaka u pravima i dostojanstvu. Ona su obdarena razumom i sviješću, pa jedna prema drugima trebaju postupati u duhu bratstva“. (član 1. UN Opće deklaracije o ljudskim pravima)

Država mora uvijek poštovati čovjeka kao osobu i štititi ljudska prava građanina, i od države i od drugih osoba. Niko ne može koristiti svoja prava na način da ugrozi prava drugoga.

„Zašto se borim za ljudska prava? Prosto zato što ne volim da gledam ljudsku patnju!“, Aung San Suu Kyi, burmanska političarka, dobitnica Nobelove nagrade za mir 1991.

Ljudska prava mogu se ograničiti jedino u posebnim okolnostima i u skladu sa zakonom.

Neki od najznačajnijih dokumenata o ljudskim pravima

Opća deklaracija o ljudskim pravima

Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda

Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima

Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kultuirnim pravima

Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena

Konvencija o pravima djeteta